Ukoliko postoji potreba da se isti dokument koristi u većem broju postupaka registracije, zainteresovana lica se mogu obratiti Registru založnog prava zahtevom za deponovanje dokumenata. Predmet deponovanja mogu biti izvodi iz nadležnih registara za pravna lica koja se ne registruju u Agenciji za privredne registre, punomoćja, kao i druga dokumentacija, a sva dostavljena pismena moraju biti u originalu, overenom prepisu ili overenoj fotokopiji.
Izvodi koji se izdaju od strane organa nadležnih za registraciju pravnih lica (registara, sudova, i sl.), kako stranih, tako i domaćih, a za čiju registraciju nije nadležna Agencija za privredne registre, odnosno drugi odgovarajući dokumenti iz kojih se sa sigurnošću mogu utvrditi podaci o subjektima založnog prava (založnom poveriocu, zalogodavcu i dužniku kada dužik i zalogodavac nisu isto lice), nakon deponovanja, pravno su važeći pred Registrom založnog prava na pokretnim stvarima i pravima, u periodu od godinu dana od datuma njihovog izdavanja, zbog eventualnih statusnih i drugih promena koje su od značaja za postupak registracije.
Punomoćja koja su deponovana važe do isteka roka kojim je vlastodavac ograničio zastupanje ovlašćenog lica, odnosno do njegovog opoziva ili otkaza, u skladu sa zakonom.
Strane isprave moraju biti legalizovane u skladu sa Zakonom o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu („Sl. list SFRJ”, broj 6/73 i „Sl. list SCG”, broj 1/03-Ustavna povelja), ukoliko država u kojoj je to pismeno izdato ili sačinjeno nije potpisnik Haške Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, poptisane u Hagu 05.10.1961. godine („Sl. list SFRJ” – Dodatak Međunarodni ugovori i drugi sporazumi broj 10/1962) ili potpisnik bilatelarnog ugovora o međusobnom oslobađanju javnih isprava od legalizacije sa Republikom Srbijom.
„Puna legalizacija” se zahteva ako zemlja koja na čijoj teritoriji je izdata javna isprava nije potpisnica Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava i kada sa našom zemljom nema zaključen bilateralni sporazum o međusobnom priznavanju javnih isprava bez legalizacije. Ako je zemlja potpisnica Haške konvencije, strana javna isprava mora sadržati „Apostille”. U slučaju kada sa zemljom, na čijoj teritoriji je izdata predmetna javna isprava, Republika Srbija ima potvrđen bilateralni sporazum o međusobnom priznavanju javnih isprava bez legalizacije, nije potrebna ni legalizacija kao ni pečat „Apostille”.
Više informacija o potpisnicama Haške konvencije i zemljama sa kojima Republika Srbija ima potvrđene bilateralne ugovore o međusobnom oslobađanju javnih isprava od legalizacije možete pronaći ovde.
Uz dokument sačinjen na stranom jeziku obavezno se prilaže prevod sačinjen od strane ovlašćenog sudskog tumača.
Napomena: Za deponovanje dokumenata ne plaća se naknada.