Šta je ugovor o finansiranju poljoprivredne proizvodnje?

Ugovor o finansiranju poljoprivredne proizvodnje je vid kratkoročnog finansiranja poljoprivredne proizvodnje, kojim sepoverilac obavezuje da finansira poljoprivrednu proizvodnju dužnika davanjem novčanih i/ili drugih sredstava, a dužnik se obavezuje da izvrši određenu robnu i/ili novčanu obavezu.

Šta je Registar ugovora o finansiranju poljoprivredne proizvodnje?

Registar ugovora o finansiranju poljoprivredne proizvodnje je jedinstvena, centralna, javna i elektronska baza podataka o zaključenim ugovorima o finansiranju poljoprivredne proizvodnje, kao i dokumenata na osnovu kojih je izvršena registracija tih ugovora.

Ko može biti poverilac iz ugovora o finansiranju poljoprivredne proizvodnje?

Poverilac može biti pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice koje dužniku odobrava, odnosno daje novčana ili druga sredstva na osnovu ugovora o finansiranju.

Ko može biti dužnik iz ugovora o finansiranju poljoprivredne proizvodnje?

Dužnik može biti pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice koje je preuzelo određenu obavezu u skladu sa zaključenim ugovorom o finansiranju.

Da li dužnik mora biti registrovan kao poljoprivredno gazdinstvo?

Dužnik može biti i poljoprivredno gazdinstvo i u tom slučaju ono mora biti registrovano u Registru poljoprivrednih gazdinstava. 

Kakva može biti obaveza dužnika?

Obaveza dužnika može biti robna, novčana i robno-novčana. Ukoliko je obaveza dužnika robna, ona  se sastoji u isporuci određene količine poljoprivrednih proizvoda, a ako je ona novčana, dužnih poveriocu treba da plati ugovoreni novčani iznos. Ukoliko je obaveza robno-novčana tada dužnik za deo svoje obaveze isporučuje robu, a za deo plaća određeni novčani iznos u skladu sa ugovorom o finansiranju.

Čime može biti obezbeđeno ispunjenje dužnikove obaveze iz ugovora o finansiranju poljoprivredne prozivodnje?

Dužnik može obezbediti ispunjenje svoje obaveze iz ugovora o finansiranju poljoprivredne proizvodnje zalogom na budućim poljoprivrednim proizvodima, zalogom na drugim pokretnim stvarima i pravima, hipotekom i drugim sredstvom obezbeđenja (na pr. menica).

Šta su budući poljoprivredni proizvodi?

Budući poljoprivredni proizvodi su poljoprivredni proizvodi koji će biti proizvedeni na mestu proizvodnje, u skladu sa ugovorom o finansiranju.

Šta je mesto proizvodnje?

Mesto proizvodnje je poljoprivredno ili drugo zemljište, poljoprivredni objekat ili građevinska celina koja se nalazi na teritoriji Republike Srbije na kojima zalogodavac proizvodi buduće poljoprivredn proizvode.

Da li treće lice može garantovati za ispunjenje dužnikove obaveze davanjem u zalogu svoje imovine?

Ugovorom o finansiranju poljoprivredne proizvodnje može se predvideti da se obaveza dužnika obezbedi zalogom na budućem rodu ili drugim pokretnim stvarima i pravima koja su u svojini trećeg lica (zalogodavca).

Gde se upisuje založno pravo na budućim poljoprivrednim proizvodima i drugim pokretnim stvarima i pravima?

Zaloga na budućim poljoprivrednim proizvodima i drugim pokretnim stvarima i pravima se upisuje u Registar založnog prava na pokretnim stvarima i pravima.

Da li je upis zaloge u Registar založnog prava obavezan?

Upis u Registar založnog prava na pokretnim stvarima i pravima ima konstitutivni karakter i poverilac stiče založno pravo upisom u ovaj registar.

Ko može da izvrši upis u Registar založnog prava na pokretnim stvarima i pravima?

Upis zaloge na budućim poljoprivrednim proizvodima u Registar zaloge može da izvrši založni poverilac i/ili zalogodavac.

Da li se ugovor o zalozi zaključuje kao poseban ugovor ili kao sastavni deo ugovora o finansiranju?

Ugovor o zalozi se može zaključiti kao poseban ugovor ili kao sastavni deo ugovora o finansiranju.

U kojoj formi se zaključuje i koje elemente mora da sadrži ugovor o finansiranju poljoprivredne proizvodnje?

Ugovor mora biti sačinjen u pisanoj formi i sadržati bitne elemente propisane članom 4. Zakona o finansiranju i obezbeđenju finansiranja poljoprivredne proizvodnje. Zakon možete pronaći na internet strani Agencije za privredne registre, u odeljku "Propisi“.

Da li odredbe kojima se reguliše zaloga kao sredstvo obezbeđenja mogu biti sadržane u ugovoru o finansiranju poljoprivredne proizvodnje ili se mora sačinjavati poseban ugovor o zalozi?

Ugovor o finansiranju može sadržati i odredbe kojima se reguliše zaloga na budućim poljoprivrednim proizvodima ili drugim pokretnim stvarima i pravima. U tom slučaju ugovormora sadržati sve bitne elemente propisane Zakonom o založnom pravu na pokretnim stvarima upisanim u registar i mora biti sačinjen u formi propisanoj posebnim propisima koji regulišu založno pravo na pokretnim stvarima i pravima.

Da li ugovor o zalozi budućih poljoprivrednih proizvoda koji je sačinjen kao poseban ugovor mora biti overen?

Ugovor o zalozi budućih poljoprivrednih proizvoda ne mora biti overen.

Da li ugovor o finansiranju poljoprivredne proizvodnje mora biti overen?

Ugovor o finansiranju poljoprivredne proizvodnje ne mora biti overen.

Kako se određuju budući poljoprivredni proizvodi kao predmet zaloge u ugovoru o zalozi?

Budući poljoprivredni proizvodi u ugovoru o zalozi se određuju podacima o nazivu kulture, sorti ili zbiru jednog ili više različitih poljoprivrednih proizvoda, procenom očekivane količine tih poljoprivrednih proizvoda, mestom proizvodnje (katastarska opština, broj parcele, opis zemljišta ili objekta i drugi podaci iz registra nepokretnosti).

Kako se vrši procena očekivane količine poljoprivrednih proizvoda?

Procena očekivane količine poljoprivrednih proizvoda se vrši na način koji su založni poverilac i zalogodavac ugovorili, pri čemu je poželjno da postoji ekvivalentnost u pogledu uzajamnih davanja ugovornih strana.

Da li je moguće steći zalogu na budućim poljoprivrednim proizvodima proizvedenim na mestu proizvodnje koje je u vlasništvu trećeg lica?

Moguće je založiti buduće poljoprivredne proizvode koji se proizvode na zemljištu koje se koristi po osnovu ugovora o zakupu. 

Da li potrebna saglasnost zakupodavca kao vlasnika mesta proizvodnje za zalaganje buduće poljoprivredne proizvodnje?

Nije potrebna saglasnost zakupodavca kao vlasnika mesta proizvodnje. 

Šta je pravo ograničenog trajanja zaloge?

Pravo ograničenog trajanja zaloge je pravo založnog poverioca da se namiri iz založenih proizvoda u slučaju da pre žetve, odnosno berbe zalogodavcu prestane osnov korišćenja zemljišta na kome se proizvode založeni poljoprivredni proizvodi, odnosno u slučaju da otpočne postupak namirenja potraživanja realizacijom hipoteke koja je ustanovljena na zemljištu mesta proizvodnje.

Da li se pravo ograničenog trajanja zaloge registruje?

Pravo ograničenog trajanja zaloge se registruje kao zabeležba podataka od značaja za pravni promet u Registru zaloge, a registracionu prijavu podnosi založni poverilac.

Šta je zakonsko založno pravo?

Zakonsko založno pravo je pravo koje založni poverilac stiče na svim poljoprivrednim proizvodima u svojini  zalogodavca, a koje je zalogodavac proizveo na mestu proizvodnje, bez obzira na kulturu i sortu, u količini i vrednosti dovoljnoj za namirenje dospelog potraživanja založnog poverioca, ukoliko na dan dospeća potraživanja koje je obezbeđeno zalogom na budućim poljoprivrednim proizvodima na mestu proizvodnje ne postoje proizvodi koji su založeni.

Da li se i gde registruje zakonsko založno pravo?

Zakonsko založno pravo se registruje u Registru zaloge kao zabeležba podataka od od značaja za pravni promet, a registracionu prijavu podnosi založni poverilac.

Kakvo je dejstvo upisa zabeležbe nastanka zakonskog založnog prava?

Od dana upisa zabeležbe nastanka zakonskog založnog prava u Registar zaloge, založni poverilac stiče pravo prvenstva naplate svog potraživanja, u odnosu na pravo naplate drugog poverioca koji založno pravo na istoj imovini zalogodavca nije upisao u Registar zaloge, bez obzira kada je to založno pravo nastalo, ili je upisao založno pravo u Registar zaloge, ali posle zabeležbe nastanka zakonskog založnog prava.

Da li je u slučaju zaključenja aneksa potrebno izvršiti upis promene podataka u Registru ugovora o finansiranju poljoprivredne proizvodnje?

Ako dođe do promene podataka koji predstavljaju predmet registracije, ta promena se registruje u Registru podnošenjem registracione prijave za upis izmene.

Koje izmene podataka utiču na red prvenstva založnog poverioca koji je svoje potraživanje obezbedio upisom u Registar zaloge, a koje ne?

Promena obaveze po ugovoru o finansiranju, i to povećanje robne obaveze, odnosno povećanje glavnice duga ili kamatne stope kod novčane obaveze, ima karakter novog upisa  i utiče na redosled prvenstva založnog poverioca. Karakter novog upisa i uticaj na redosled namirenja ima i izmena kojom kojom se ugovara promena predmeta zaloge.S druge strane, promena založnog poverioca ili zalogodavca nije od uticaja na redosled namirenja.

Šta se dešava kada dužnik padne u docnju?

Ako dužnik u trenutku dospelosti ne izmiri svoju obavezu, poverilac može da pristupi sudskom ili vansudskom namirenju.

Da li je moguće raskinuti ugovor o finansiranju poljoprivredne proizvodnje zbog promenjenih okolnosti na strani dužnika?

Zakon isključuje mogućnost raskida ugovora usled promenjenih okolnosti kao i usled više sile i nemogućnosti ispunjenja. Ako nastupe ove okolnosti dužnik je dužan da vrati ona sredstva koja je primio po osnovu ugovora o finansiranju poljoprivredne proizvodnje.

Kada poverilac može da pristupi vansudskoj prodaji budućih poljoprivrednih poizvoda?

Založni poverilac može da pristupi vansudskoj prodaji ako njegovo potraživanje nije namireno o dospelosti i ako je upisao zabeležbu otpočinjanja postupka namirenja u Registru zaloge. 

Kada poverilac može da počne vansudsku javnu prodaju?

Poverilac može da počne vansudsku javnu prodaju po isteku jednog dana od upisa početka namirenja potraživanja u Registar zaloge. 

Da li zalogodavac može da ospori pravo založnog poverioca da se namiri vansudskom javnom prodajom i spreči postupak namirenja?

Može, ako u roku od osam dana od upisa početka namirenja podnese tužbu sudu i priloži javnu ili privatnu ispravu overenu na zakonom propisan način kojom dokazuje da potraživanje založnog poverioca ne postoji, da nije dospelo ili da je dug isplaćen.

Kada se ugovor briše iz registra?

Kada dužnik izmiri obavezu odnosno kada obaveza prestane usled raskida ugovora, ili na drugi zakonom propisan način, podnosi se registraciona prijava za brisanje ugovora iz registra.